Predmet o održivom razvoju na IUS-u: Društveno uključivanje studenata u rješavanje globalnih izazova

Predmet Društvena odgovornost i održivi razvoj (HUM100) se pokazao kao veoma tražen izborni predmet na Internacionalnom univerzitetu u Sarajevu (IUS). U proljetnom semestru 2023. godine, van. prof. dr. Aliaksandr Novikau, sa studijskog programa Političke nauke i međunarodni odnosi (PSIR), vodio je studente na “poučno putovanje kroz održivi razvoj”.

Primarni cilj predmeta bio je pružiti studentima sveobuhvatno razumijevanje osnovnih koncepata i principa održivog razvoja. Koristeći inovativnu metodologiju Inicijative 17 soba, predmet je detaljno istraživao 17 UN ciljeva održivog razvoja (SDG). Ova metodologija koristila je, između ostalog, vizuelne reprezentacije ciljeva, naglašavajući njihovu međusobnu povezanost i dubok utjecaj na društvene, ekološke i ekonomske sisteme. Uključujući se u razne studije slučaja, koje su potakle studente na razmišljanje, studenti su “uronili” u svu složenost i nijanse održivog razvoja.

Ovaj izborni predmet pružio je studentima holističku perspektivu o ciljevima održivog razvoja, te rasvijetlio i pokazao praktične primjere iz života, kako pojedinac i zajednica mogu doprinijeti promovisanju održivog razvoja. Po završetku semestra, studenti su stekli sveobuhvatno razumijevanje principa održivog razvoja te stekli znanja i veštine neophodne za kritičku evaluaciju inicijativa za njegovanje održive budućnosti. Glavni cilj uvođenja ovakvog predmeta u univerzitetski kurikulum jeste ojačati studente dajući im znanje o održivom razvoju, te ih pripremiti da odgovore na hitne izazove sa kojima se suočava naša globalna zajednica. Kao obrazovna institucija, IUS na ovaj način želi doprinijeti i raditi na svjetlijoj i održivijoj budućnosti za sve.

Kao dio završnog zadatka, studenti su se uključili u uzbudljive grupne projekte. Njihov zadatak je bio da temeljito istraže i izvedu praktičan plan za rješavanje određenih problema na IUS-u, uz istovremeni doprinos SDG-u. Projekti su se fokusirali na pitanja koja bi se realno mogla riješiti unutar kampusa IUS-a ili u saradnji sa Univerzitetom kao ključnim partnerom. Ovi projekti oslikavaju kreativnost, kritičko razmišljanje i posvećenost naših studenata rješavanju izazova održivog razvoja.

Projekti su pokrivali širok spektar tema, odražavajući strast i posvećenost studenata održivom razvoju. Neki od projekata su sljedeći:

1. Očuvanje lokalnog biodiverziteta, Bakir Abaspahić i Ahmed Hasanica;

2. Unapređenje rodne ravnopravnosti na IUS-u, Adina Aletić i Amina Džinalije;

3. Zdrav način života, Malik Babić i Saima Mušić;

4. Dobro zdravlje i dobrobit: Mentalno zdravlje među studentima IUS-a, Reyhan Cankaya i Nilgun Kaya;

5. Podsticanje bolje podrške mentalnom zdravlju na kampusu, Fatima M’walidi i Lejla Ćatić;

6. Odgovorna potrošnja i proizvodnja na IUS-u, Nedim Tahirović i Sumeja Čoko;

7. Kako senzorske slavine za vodu mogu uštedjeti vodu;

8. Klimatske promjene, Berina Nuhanović i Nura Džanko;

9. Recikliranje na Internacionalnom univerzitetu u Sarajevu, Merve Eroglu i Furkan Sutcu;

10. Organska bašta: Održiva poljoprivreda za univerzitetsku zajednicu, Amina Lemeš i Samija Hadžića;

11. Smanjenje plastičnog otpada u kampusu IUS-a, Adna Handžić i Amna Kustura;

12. Opcije zdrave hrane na IUS-u, Adna Kikanović i Anida Hasanbegović;

13. Kreiranje prostora za razmjenu knjiga za studente na IUS-u, Laura Lucević i Elvedina Hodžić;

14. Romska populacija u Bosni i Hercegovini, Ceren Eylül Suslu i Suhejla Ibrišević;

15. Osnaživanje ruralnih zajednica u Bosni i Hercegovini, Refik Olcay Tayyar i Yeşim İnce;

16. Mentalno zdravlje: Podizanje svijesti o stanju mentalnog zdravlja studenata, Merjem Ljubijankić i Ajna Kepić-Patković;

17. Rekreativni sportski klubovi, Adnan Mušanovića i Lamija Kožo;

18. Širenje svijesti o važnosti mentalnog zdravlja na IUS-u, Bedrija Patković i Naida Redžović;

19. Industrijski otpad na IUS-u, Edina Spahić i Enes Bayazit;

20. Bez otpada za bolju budućnost, Yavuz Emre Çelik;

21. Provođenje programa reciklaže na cijelom kampusu IUS-a, Adem Mujan;

22. Mini hidroelektrane u Bosni i Hercegovini, Nedim Redžović.